Loading...

+381 13 661-122

Grad Subotica

Subotica od A do Ž

D

Dužijanca je završni bunjevački žetveni običaj na poljima. Veoma je star i datira još iz vremena pogana - slavi se bog plodnosti. Ovaj običaj se vremenom pretvorio u opću poljodjelsku slavu i svečanost, na svakom salašu i u svakoj poljodjelskoj obitelji.
Dužijanca se vezuje za Markovo, kada se išlo na njivu gdje se obavljao blagoslov žita. Sama žetva – ris, počinjala je na Petrovdan, makar i simbolično, ako žito nije dozrelo.
Žito se slagalo u snopove, snoplje se redalo u krug, a na sredini kruga bio je zaboden kolac, za koji je bio vezan konj. Konj je kopitima gazio po snoplju, žito je ostajalo na zemlji, a od gore je ostajala slama. Prva varoška, obnovljena Dužijanca bila je 1968. godine i od onda se tako slavi. Svečana povorka, u kojoj dominira bogatstvo bunjevačke narodne nošnje, obilazi grad i na taj način čuva bunjevačke žetvene običaje od zaborava.

Dom gradskih kapetana, točnije nekadašnja kuća gradskog kapetana Luke Sučića, neposredno pored Franjevačke crkve, najstarija je kuća u Subotici, izgrađena polovicom XVIII. stoljeća u stilu tzv. „provincijskog baroka“.

Dudova šuma: na mjestu ovog današnjeg gradskog parka krajem XVIII. stoljeća podignut je dudinjak kako bi se unaprijedio uzgoj svilene bube. Ovaj gospodarski pokušaj nije uspio, ali je dudinjak izrastao u Dudovu šumu. Sredinom prošloga stoljeća, uređena je kao gradski park i vremenom postala omiljeno šetalište i športski centar. Tu je još prije Prvog svjetskog rata izgrađen prvi nogometni teren u Subotici, kasnije teniski i drugi športski tereni, a u novije vrijeme i športska dvorana.

Dječje kazalište u Subotici počelo je s radom 6. prosinca 1934. kao lutkarsko kazalište. Inženjer Oton Tomanić je bio i tvorac subotičkog lutkarskog kazališta, ali i kreator na stotine komada koji su se u njemu igrali. Bio je scenograf, pisac i redatelj jer je prije otvorenja bio na lutkarskoj edukaciji u Ljubljani.
Prvi profesionalni ansambl formiran je u sezoni 1953/54. godine i od tada se Kazalište  razvija. Danas spada u sam vrh scenskog stvaralaštva za djecu. Godine 1960., izvedbom prve žive predstave „Dječaci Pavlove ulice”, lutkarsko kazalište mijenja ime u „Dečije pozorište - Dječje kazalište - Gyermekszínház”. Za proteklih skoro sedam desetljeća, Dječje kazalište je izraslo u ustanovu čija organizacijska i umjetnička razina mogu odgovoriti na najsloženija pitanja suvremenog teatra za djecu. 
Kazalište godišnje izvede 6 premijera, 2 na srpskom, 2 na mađarskom, 1 na hrvatskom jeziku i jedan dvojezični novogodišnji program. Ukupni broj godišnje održanih predstava se kreće od 200 do 230. Većina predstava se prikazuje u kući, dok se oko 50 predstava odigra na terenu u zemlji i inozemstvu. 
Dječje kazalište je suorganizator Međunarodnoga festivala kazališta za djecu koji se održava svakog svibnja u Subotici.