Loading...

+381 13 661-122

Grad Subotica

Subotica od A do Ž

P

Pozorište sa šest korintskih stubova, na centralnom gradskom trgu, izgrađeno je 1853. godine u klasicističkom stilu, po projektu Janoša Skultetija, prvog školovanog subotičkog arhitekte. Prva pozorišna predstava u Subotici odigrana je 1747. godine u franjevačkoj gramatikalnoj gimnaziji, a stalno pozorište otvoreno je u novoizgrađenoj zgradi 1854.
Pozorišna zgrada je trenutno u fazi rekonstrukcije.

„Patria“ hotel, u samom centru Subotice, izgrađen je 1964. godine i od tada je imao samo jednu delimičnu rekonstrukciju. Početkom 2008. počeli su radovi na rekonstrukciji, a kompletno preuređenje eksterijera i enterijera završeno je 15.08.2008. kada je hotel počeo ponovo da radi. Broj smeštajnih jedinica sa 202 smanjen je na 141 koje su luksuzno opremljene. "Patria" je prerasla u jedan moderan objekat koji zadovoljava sve potrebe savremenog gosta. U hotelu se sada nalaze sobe za nepušače i invalide, sve sobe su klimatizovane, imaju priključak za internet, sef i ostale pogodnosti.

Pongrac, Janoš, vojvoda od Erdelja, izgradio subotičku tvrđavu 1470. godine.

Palavičini, Petar, skulptor koji je napravio spomenik caru Jovanu Nenadu.

„Pionir“ d.o.o. Subotica je privredno društvo za proizvodnju čokolade, bombona i peciva. Jedan je od vodećih proizvođača konditorskih proizvoda na jugu Evrope, sa tradicijom dugom 90 godina. Od 2005. godine „Pionir“ radi prema strogim HACCP standardima. Najpoznatiji proizvodi su : Medeno i Slatko srce, Negro bombone, Galeb čokolada, Kidy deserti, Cookies, O la la biskvit...

Palićke sportske igre: između 1880. i 1914. godine na Paliću su održane sportske igre u brzom hodanju, biciklizmu, rvanju, mačevanju i drugim sportovima. Rodonačelnik ovih nadmetanja najboljih sportista iz Sombora, Sente, Segedina, Kanjiže, Budimpešte, Beograda i Subotice bio je Lajoš Vermeš, čovek koji je na obali jezera izgradio prvu biciklističku stazu sa gledalištem.

Palata Leović je najstarija porodična kuća u stilu secesije u Subotici i u celoj Vojvodini. Projektanti su Eden Lehner i Đula Partoš. Podignuta je 1893. godine.