Loading...

+381 13 661-122

Grad Subotica

Opšte informacije

Opšte informacije

    Grad Subotica nalazi se na severu Republike Srbije, uz granicu sa Republikom Mađardskom, na 46° 05’ 55’’ severne geografske širine i 19° 39’ 47’’ istočne geografske dužine. Prosečna nadmorska visina Subotice je 114m, 40m iznad nivoa Tise kod Kanjiže o 32m iznad nivoa Dunava kod Baje. Pored Subotice prolazi međunarodni put E-75. Do graničnog prelaza Kelebija ima 10km, a do Horgoša 30km. Severno od grada je plodna peščara s vinogradima i voćnjacima, a južno zemlja oranica.

Danas grad sa okolnim opštinama ima oko 150.000 stanovnika: Mađara, Hrvata, Bunjevaca, Srba i drugih naroda. Oko grada je podignuto 18 većih naselja: Bajmok, Bački Vinogradi, Bačko Dušanovo, Bikovo, Višnjevac, Gornji Tavankut, Donji Tavankut, Đurđin, Kelebija, Ljutovo, Mala Bosna, Mišićevo, Novi Žednik, Palić, Stari Žednik, Hajdukovo, Čantavir i Šupljak. Grad je povezan sa starim letovalištem i jezerom Palić.

    Gradska kuća – remek delo secesije
    Gradska kuća u Subotici je najveća, a po mnogima i najlepša građevina Subotice. Podignuta je za dve godine, od 1908. do 1910, ali su vrhunski majstori onog vremena još pune dve godine ukrašavali njene enterijere. Podignuta je po projektu Marcela Komora (1868-1944.) i Dežea Jakaba (1864-1932.), budimpeštanskih arhitekata, u tada vrlo modernom stilu – mađarskoj varijanti secesije. Ukrašena je s bezbroj šara stilizovanog cveta. Gradska kuća je skladan spoj umetnosti i zanata. Visoka je 76m, terasa vidikovca je na 45,5m, duga 105,08m, široka 55,56m, a prostire se na 5.838 kvadratnih metara.

    Subotičke crkve
    Arhitektonski ukras Subotice su i crkve. Subotičani različitih nacija i vera podizali su bogomolje negujući i poštujući svoju veru, običaje, svece i praznike, ali su istovremeno ukrašavali ovim lepim objektima grad i davali mu poseban pečat. Na ivici grada su ostaci desetak starih hramova, a prvi monumentalni i veliki crkveni objekti izgrađeni su u 18. veku: Franjevačka crkva, Srpska pravoslavna crkva i Katedrala sv. Tereze. Crkvama je poklonjena posebna pažnja kada je Subotica doživela svoj graditeljski zenit – poslednje decenije 19. i prve decenije 20. veka. Tada su podignute Kerska crkva Svetog Roke (1896.), Senćanska crkva Svetog Đurđa (1897.), Evangelistička crkva (1901.), Sinagoga (1902.). Franjevačka crkva je rekonstruisana i dograđen joj je još jedan toranj (1908.), Srpska pravoslavna crkva temeljito je obnovljena 1910. i izgrađeno je još desetak crkava u gradu i naseljima.

Preuzeto iz:
Krstić, Boško, Subotica, Subotica: Javno preduzeće «Palić-Ludaš», 2. izd, 1996; 5. izd. 2007,
Subotica: pregled, Subotica: Javno preduzeće «Palić-Ludaš», 2006.