Bunjevci proslavili „Dan utemeljenja prvog nacionalnog vijeća“
Svečanom sjednicom u Plavoj dvorani Gradske kuće, večeras je obilježen „Dan osnivanja prvog Nacionalnog vijeća“, jedan od četiri nacionalna praznika Bunjevaca. Bila je to ujedno i 17. sjednica Vijeća, svečanih značajki, s Dnevnim redom koji je obuhvatio pozdravne riječi gostiju, izvještaj predsjednice Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine (NSBNM) o radu u proteklih godinu dana i dodjelu priznanja istaknutim članovima zajednice i udruženjima.
U ime Grada Subotice prisutne je pozdravila zamjenica gradonačelnika Timea Horvát, koja je istaknula značaj rada Vijeća kao krovne institucije bunjevačke nacionalne manjine.
– Čast mi je i zadovoljstvo što mogu pozdraviti članove Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine na mjestu na kojem je prije 14 godina osnovano Vijeće. Od 23. veljače 2003. godine, od kada su udareni temelji bunjevačke nacionalne zajednice, stekla su se prava kao i kod ostalih zajednica u djelovanju u područjima kulture, obrazovanja, informiranja i službene uporabe jezika. Sigurno nije bilo lako i jednostavno, ali, nakon 14 godina upornog rada, može se zaključiti da je dosta urađeno. Predstoji vam borba za standardizaciju jezika, a realizacija vaših ciljeva neće izostati samo u slučaju da sačuvate snagu i jedinstvo zajednice – naglasila je Timea Horvát.
U ime misije OESS-a u Srbiji prisutne je pozdravila Milica Rodić.
– Nacionalno vijeće je bitna forma organiziranja za zajednice koje su, poput bunjevačke, malobrojne, koje se bore za pravo identiteta. Čestitam vam na dosadašnjim rezultatima i dostignućima, na lavovskoj borbi za ovu zajednicu, ali i za ostale koje imaju slične poteškoće kao i vi – kazala je Milica Rodić.
Predsjednica NSBNM Suzana Kujundžić Ostojić sumirala je rad Vijeća u protekloj godini, s posebnim osvrtom na očuvanje bunjevačkog govora i inicijativu da se akt iz 1945. godine proglasi ništavnim.
– Bunjevački govor se uči u 12 škola, predaje ga 14 učitelja i nastavnika a pohađa ga 456 djece. Uspeli smo oformiti grupe veće od 15 đaka, kako bi predavače plaćalo Ministarstvo prosvjete. U usporedbi s ostalim nacionalnim manjinama, bunjevački govor je na drugom mjestu u Srbiji po povećanju zanimanja đaka za učenje s 24 posto. Ponovno smo se obratili Pokrajinskoj skupštini da poništi akt iz 1945. godine, jer je nedopustivo da se Bunjevcima osporava pravo na nacionalni identitet. Imamo obećanje da će se to razmatrati već na narednoj sjednici – rekla je Suzana Kujundžić Ostojić.
Na svečanosti su uručene i nagrade za doprinos očuvanju bunjevačke kulture i nacionalnog identiteta. Za deceniju rada na očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca priznanje su dobili KUD „Aleksandrovo“ (40 godina postojanja) i KUD „Bunjevka“ (20 godina postojanja). Priznanje „Blaško Rajić“ za doprinos u razvoju institucija i očuvanju nacionalnog identiteta dobili su Andrija Peić Tukuljac i Đuro Bošnjak, dok je nagrada „Ambrozije Šarčević“ za doprinos u području znanstveno-istraživačkog rada pripala Suzani Kujundžić Ostojić.