Bunjevci obilježili nacionalni praznik i vijek utjelovljenja
Svečanom akademijom koja je počela izvođenjem himne Republike Srbije „Bože pravde“ i bunjevačke svečane pjesme „Podvikuje bunjevačka vila“ u Velikoj vijećnici Gradske kuće, Nacionalni savjet bunjevačke nacionalne manjine obilježio je jedan od četiri nacionalna praznika -Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i drugih Slovena održane u Novom Sadu 25. studenog 1918. godine i vijek utjelovljenja Bačke, Baranje i Banata Kraljevini Srbiji.
Gradonačelnik Subotice Bogdan Laban je, obraćajući se prisutnima, istaknuo da je prije stotinu godina, zahvaljujući hrabrosti i odlučnosti naših predaka, rođena sloboda.
- Naš grad, naša Bačka, naša Vojvodina postali su sastavnim dijelom Srbije. Srbi, Bunjevci, Slovaci, Rusini, Rumunji i drugi narodi i nacije, izborili su se za svoju neovisnost - podsjetio je Bogdan Laban.
Naša je obveza, naglasio je, odati počast našim sugrađanima koji su odlučno, bez kalkulacija donijeli odluku da 25. studenog 1918. godine sudjeluju na Velikoj narodnoj skupštini i daju svoj glas o utjelovljenju Bačke, Banata i Baranje slobodarskoj Srbiji.
Svojim glasom 25. studenog 1918. godine oni su potpisali dokument koji je predstavljao neopozivu odluku o posvećenosti najvažnijim ljudskim vrijednostima, rekao je gradonačelnik Laban, i dodao da je taj dokument proizašao iz uvjerenja da je progres moguć samo ukoliko različitost vidimo kao prednost, a zajedništvo kao najvišu vrijednost.
– Danas su druga vremena u odnosu na 1918. godinu. Politika našeg predsjednika Aleksandra Vučića nije voditi ratove, nego živjeti u miru. Graditi bolju budućnost za našu djecu. Zbog njih moramo biti svjesni da je najveća vrijednost biti čovjek – podcrtao je Bogdan Laban.
Direktor Ureda Nacionalnog savjeta za suradnju s Rusijom i Kinom, Nedeljko Tenjović, prenio je pozdrave bivšeg predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića koji se s velikim uvažavanjem odnosio spram bunjevačkog naroda. On je, među ostalim, naveo da je uloga Bunjevaca na Velikoj narodnoj skupštini - neizmjerna.
– Vaša zajednica u našoj državi treba biti poštovana i od strane budućih generacija. Činjenica da je ovaj dan proglašen za nacionalni praznik Bunjevaca govori o velikom poštovanju koje imate prema tom danu, a vaš odnos spram Srbije svijetao je primjer za druge nacionalne zajednice – poručio je Tenjović.
U ime predsjednika Vlade AP Vojvodine Igora Mirovića prisutnima se obratio profesor dr. Zoran Milošević. Navodeći da mu je velika čast što je u prilici govoriti u predvečerje velikog jubileja on se osvrnuo na burne i prijelomne događaje mjeseca studenog 1918. godine i još jednom izrazio divljenje za ulogu koju su Bunjevci u njima odigrali.
– Od ukupno 757 zastupnika iz svih dijelova Bačke, Banata i Baranje koji su 25. studenog jednoglasnom odlukom o utjelovljenju označili kraj jedne i početak druge historijske epohe njih 84 su bili Bunjevke i Bunjevci. Među osam predsjednika Velike narodne skupštine bio je i Bunjevac Fabijan Malagurski. Uloga Blaška Rajića u to vrijeme bila je neosporno ogromna, a među sedam žena koje su prvi put u historiji europskog parlamentarizma upravo 25. studenog 1918. godine u Novom Sadu imale pravo glasa njih četiri bile su Bunjevke. Najzad osmorica Bunjevaca ušla je u Veliki narodni savjet koji je jedno vrijeme obavljao dužnost Vlade Vojvodine – podsjetio je Milošević.
Pomoćnik gradonačelnika Novog Sada, Aleksandar Petrović, kazao je da je 25. studenog 1918. godine ispisan zlatnim slovima u historiji naših naroda.
– Vjerujem da će i u budućnosti Bunjevci rame uz rame biti s nama u borbi za jaču i bolju Srbiju. Zajedničke vrijednosti koje smo prepoznali prije jednog stoljeća njegovat ćemo i u buduće za dobrobit bunjevačkog, srpskog ali i svih ostalih naroda – rekao je Petrović.
Predsjednica Nacionalnog savjeta bunjevačke nacionalne manjine Suzana Kujundžić Ostojić rekla je da je jedna od osnovnih poruka ove godine - da su Bunjevci još uvijek tu.
- To je čini mi se najvažnije. Živimo jedan kontinuitet već jedno stoljeće od tog velikog historijskog datuma i vidimo da nismo pogriješili, krenuli smo u jednom pravcu koji ima svoj smjer i smisao. Sačuvali smo svoje ime, osobitost i ovih dana očekujemo da bunjevački govor proglase jezikom. To su velike stvari zbog kojih bi svaki Bunjevac i Bunjevka trebali biti ponosni na ono što su 84 delegata prije sto godina uradila i zacrtala sve do danas – istaknula je Suzana Kujundžić Ostojić.
Na svečanoj akademiji, Nela Ivić je čitala odlomak iz priče „Ni mrtva u tuđini“ Mare Đorđević Malagurski, a Tihomir Vrbanović i Dušan Ivić govore Jaše Tomića i Blaška Rajića. Prikazan je dio dokumentarnog filma „Velikani srpske Vojvodine“, dok su u programu sudjelovali još Subotički tambraški orkestar i KUDŽ „Bratstvo“.