Loading...

+381 13 661-122

Grad Subotica

Aktuelnosti

Predstavljeno izvješće zaštitnika građana o službenoj uporabi mađarskog jezika i pisma

26.11.2018.

Grad Subotica, u kome su u ravnopravnoj službenoj uporabi srpski, mađarski i hrvatski jezik, pozitivnim je primjerom službene uporabe mađarskog jezika i pisma, ocijenjeno je na na današnjem skupu održanom u Plavoj dvorani Gradske kuće, na kojem je predstavljeno Posebno izvješće zaštitnika građana o službenoj uporabi mađarskog jezika i pisma. Mađarski jezik i pismo su u službenoj uporabi u 31 gradu/općini, kao i u radu tijela i organizacija AP Vojvodine, obzirom na to da broj pripadnika mađarske nacionalne manjine prelazi zakonski okvir od dva posto, mađarski se koristi i u obraćanju republičkim tijelima, uz pravo da i odgovor bude sastavljen na ovom jeziku i pismu.

12251_1.jpg

Obraćajući se prisutnima u ime subotičke lokalne samouprave, gradonačelnika Bogdana Labana i vlastito ime, zamjenica gradonačelnika Timea Horvát izrazila je gostima dobrodošlicu i zadovoljstvo što je upravo naš grad ponovno domaćin jednom ovakvom skupu.

– Prema Statutu grada Subotice, u ravnopravnoj službenoj uporabi su srpski, mađarski i hrvatski jezik. Građani se u bilo kojem momentu mogu obratiti tijelima grada Subotice i zatražiti usluge, odnosno rješavati postupke i procedure na svom materinjem jeziku. Na raspolaganju im je i prevodilačka služba skupštinskih tijela, a na sjednicama Skupštine grada Subotice osigurano je i simultano prevođenje – istaknula je, među ostalim, Timea Horvát.

Zamjenik zaštitnika građana za prava nacionalnih manjina, Robert Sepi, izjavio je, obraćajući se medijima, da je radeći na terenu, zajedno s kolegama iz OESS-a i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje iz lokalnih samouprava u kojima je u službenoj uporabi uveden mađarski jezik i pismo, realno sagledano stanje i konstatirano ono što je već i ranije zaključeno: da je pravni okvir dobar, da nedostaju financijske kapacitete i da je nedovoljna svijest o značaju službene uporabe manjinskih jezika i pisama, kao i kadrovska popunjenost. 

– Potreban je kontinuiran rad u lokalnim samoupravama, kako prilikom edukacije o upoznavanju mađarskog jezika i pisma, tako i na blagovremenom osiguravanju financijskih sredstava koja bi pridonijela da se prava koja su garantirana i propisana pripadnicima nacionalnih manjina ostvaruju učinkovito i brzo. Moramo shvatiti da je jezik sredstvo povezivanja, a ne sredstvo podjela, razdora i pravljenja distanci, i da insistiranje na ostvarivanju prava koja su garantirana nije težnja k nečemu drugom nego k očuvanju vlastitog kulturnog identiteta – rekao je Sepi, i podcrtao da je stanje u Subotici, kada je riječ o službenoj uporabi mađarskog jezika i pisma, prema podacima koje su dobili, izuzetno dobro.

Zamjenik šefa Misije OESS-a u Republici Srbiji, Joseph Mellott, kazao je da Misija OESS-a u Srbiji po drugi put podupire izradu jednog ovakvog izvještaja, jer je prošle godine poduprt Poseban izvještaj o službenoj uporabi albanskog jezika i pisma na jugu Srbije.

– Misija OESS-a podržava izgradnju partnerstva, odnosno mostova između samih institucija, građana, a među građanima su i predstavnici nacionalnih manjina. Za nas je od iznimnog značaja da predstavnici nacionalnih manjina budu svjesni prava koja imaju, tako i prava na službenu uporabu materinjeg jezika i pisma. Ono što je također bitno za nas jest da ne podržavamo samo službenu uporabu manjinskih jezika i pisama već ističemo i neophodnost učenja srpskog jezika. Dakle, to je dvosmjerni proces. Pripadnici nacionalnih manjina trebali bi ovladati srpskim jezikom, a jednako je tako bitno da se i njima omogući dostupnost institucijama i administrativnim procedurama na njihovom jeziku i pismu – rekao je Mellott.

Načelnica Gradske uprave grada Subotice, Marija Ušumović Davčik, istaknula je da činjenica da je institucija zaštitnika građana Republike Srbije kao domaćina skupa za predstavljanje posebnog izvještaja o upotrebi mađarskog jezika u službene svrhe izabrala Suboticu ukazuje da je grad Subotica pozitivan primjer u smislu upotrebe mađarskog jezika u službene svrhe.

- Mi imamo dugu povijest u tom pogledu, još od 1991. godine u gradu Subotici u službenoj uporabi je i mađarski jezik. To za građane, prije svega, znači da se uvijek, u svakoj vrsti postupka koji se vodi pred tijelima grada mogu obratiti na mađarskom jeziku i da se ti postupci mogu voditi i na mađarskom jeziku. Praksa pokazuje da građani koriste to svoje pravo, možda ne u onolikom broju postupaka za koliko bi se to možda moglo očekivati, što je povezano s nekim praktičnim razlozima, ali mi, svakako, u skladu sa Zakonom, poštujemo tu obvezu i to pravo smo omogućili građanima Subotice. Onima koji to žele i koji su pripadnici mađarske nacionalne zajednice – naglasila je Marija Ušumović Davčik.

12251_2.jpg