Nemojte spaljivati biljne ostatke!

Sačuvajmo zemlju za buduće generacije. Paljenje razvija visoke temperature, pri čemu se površinski sloj tla pretvara u pepeo i prašinu, koje odnose vjetrovi i ispiru kiše, te nestaje sloj najvažniji za donošenje roda u narednim godinama. Paljenjem se ubijaju svi živi organizmi u tlu (kišne gliste, mikroorganizmi), a čija je uloga nezamjenljiva u prehrani biljaka prevodeći biljne hranjive sastojke iz gnojiva u oblike dostupne biljkama, vrše razlaganje organskih materija tla. Paljenje nema ni jednu korisnu svrhu, već samo ide na štetu poljoprivrednim proizvođačima.

Zaoravanjem se poboljšava vodni režim tla, pa to tlo u vrijeme jesenskog – zimskog oranja  sadrži i do 2,5%  vlage više u odnosu na ono na kojem strnište nije zaorano.

Zaoravanje je mjera borbe protiv korova, izazivajući tako nicanje sjemena korova koji se lako unište daljnjom obradom.

Zaoravanjem se jedan dio onoga što je iz tla iznijeto prinosom u njega vraća, najvažnija biljna hranjiva (dušik, fosfor, kalij), organske tvari, što predstavlja oblik slabije gnojidbe tla. Lakša je osnovna obrada tla, jer se manje stvrdne, pa je potrošnja goriva  znatno manja.

Spaljivanje strnih usjeva, smeća i biljnih ostataka zabranjeno je Zakonom o zaštiti od požara (članak 50). Osoba koja je požar izazvala dužna je vatrogasno-spasilačkoj jedinici nadoknaditi troškove intervencije, sukladno posebnom propisu. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 dinara kaznit će se za prekršaj fizička osoba, a pravno osoba od 300.000 do 1.000.000 dinara.

Ukoliko se utvrdi da je na poljoprivrednom gospodarstvu izvršeno spaljivanje ostataka usjeva, gospodarstvo gubi pravo na poticajna sredstva u poljoprivredi, u razdoblju od dvije godine.

Spaljivanjem biljnih ostataka često dolazi do nekontroliranih požara na otvorenom, koji uzrokuju velike materijalne štete i stradanje ljudi.