Donesena odluka o nazivima naseljenih mjesta na bunjevačkom jeziku

U povodu uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu uporabu na području Grada Subotice, Nacionalno vijeće bunjevačke nacionalne manjine (NVBNM) danas je, u Plavoj dvorani Gradske kuće, održalo svečanu sjednicu na kojoj je donesena odluka o nazivima naseljenih mjesta na bunjevačkom jeziku u Gradu Subotici. U ime gradonačelnika Stevana Bakića, sjednici je nazočio šef Kabineta gradonačelnika Sava Stambolić koji je, tim povodom, izjavio kako su predstavnici Bunjevaca okupljeni u Vijeću izvršili svoju zakonsku obvezu da na svom jeziku utvrde tradicionalne nazive naseljenih mjesta na području grada koji će, nakon objave u službenim glasilima Pokrajine i Grada i unošenja u Statut, postati i službeni nazivi na bunjevačkom jeziku.

„Čast mi je i zadovoljstvo danas predstavljati gradonačelnika Stevana Bakića na svečanoj sjednici Bunjevačkog nacionalnog vijeća, koje je jednoglasno, koristeći svoje zakonsko pravo da odredi ime grada na svom jeziku i utvrdi nazive naseljenih mjesta na području grada Subotice to i učinilo. Mi smo danas došli to poduprijeti i biti svjedocima jednog povijesnog događaja. A, ono što će se u formalno pravnom smislu dalje događati u odnosu na Grad jeste da će ti nazivi biti objavljeni u 'Službenom listu' AP Vojvodine i u  'Službenom listu' Grada Subotice, nakon čega će biti uvršteni u Statut s jednom formalnom promjenom koja se odnosi na usuglašavanje s pravnim faktičkim činjenicama, tako da neće biti nove javne rasprave iako se formalno ponovno mijenja Statut. Kada ti nazivi budu uneseni u Statut, onda ćemo moći reći da je proces uvođenja bunjevačkog jezika na područje Grada Subotice u potpunosti zaokružen. Mi očekujemo da će to biti do sredine mjeseca lipnja“, naglasio je Stambolić.

Na današnjoj svečanoj sjednici NSBNM, dodao je, udaren je i službeni pečat na ono što se u Subotici događa već stoljećima, a to je suživot različitih naroda.

„Sada jedna pravna odluka Grada dopušta svim narodima koji žive na području Grada Subotice, a osobito povijesno posebno važnima, da dobiju isti tretman. To je ono što je osobito važno. A kada je riječ o samim nazivima koji su danas uspostavljeni, lijepo je reći i to kako je poznato da je Subotica kroz povijest promijenila veliki broj naziva. I grad Subatica, kako je danas formalno utvrđeno da se na bunjevačkom kaže, naziv je koji je stoljećima bio prisutan u bunjevačkom narodu, a sada je samo formaliziran kako bi bio prisutan i u službenoj uporabi“, rekao je Sava Stambolić.

Uz naglasak da se osjeća ponosno i sretno, predsjednica Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine Suzana Kujundžić Ostojić izjavila je da bi svaki Bunjevac i Bunjevka trebali osjećati ponos i da svoju pripadnost „nose isto onako kao što je nose drugi u ovoj varoši, pokrajini i ovoj državi“.

„To nije uvijek bilo da s ponosom i bez stida govore svojim jezikom. Bunjevački jezik je konačno postao i službeni i ne postoji nijedan razlog da ga ne divanimo, pogotovo u svojoj varoši, javno, glasno i jasno. Prošle su decenije od kada to nije bilo društveno poželjno i vrlo često nailazilo na posljedice neprimjerene današnjem vremenu. Ali, i to je ispravljeno“, rekla je Suzana Kujundžić Ostojić.