Obilježena 77. obljetnica deportacije subotičkih Židova
Polaganjem vijenaca na spomenik stradalim Židovima kod nekadašnjeg geta, na Trgu židovskih žrtava, komemorativnim skupom u Sinagogi i polaganjem vijenaca na spomenik žrtvama Holokausta u dvorištu Sinagoge, obilježena je 77. obljetnica deportacije oko četiri tisuće subotičkih Židova u tranzitne logore, a nakon toga u Auschwitz i druge koncentracijske logore i tvornice smrti diljem Europe. Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić obraćajući se tim povodom nazočnima u subotičkoj Sinagogi, rekao je da je teška dužnost govoriti na današnji dan, kao gradonačelnik Subotice, kao predstavnik grada koji je tako puno izgubio tog 16. lipnja 1944. godine.
„Židovska zajednica dala je nemjerljivi prinos razvitku grada od druge polovice 18. stoljeća. Njena tragedija je povijesna, ljudska, ali i tragedija duha jedne urbane sredine koja je osiromašena i lišena doprinosa onih koji se nikada nisu vratili s puta stradanja, na koji su ih poslale sluge fašizma i nacizma“, naglasio je Bakić.
Podsjetio je da se ove godine obilježava i osam decenija od početka najgoreg razdoblja u povijesti Subotice, okupacije koja je, kako je rekao, za samo tri godine nanijela teške rane svim zajednicama u ovome gradu, kako onima koji su bili meta progona, tako i onima u čije ime je okupator činio zlodjela.
„Zato nikada ne smijemo zaboraviti ni 12. travnja 1941. godine, koji je nagovijestio sve užase šovinizma koji je zavladao i stradanja koja su za židovsku zajednicu kulminirala na današnji datum, 1944. godine. Zato ćemo uvijek slaviti 10. listopada te godine, dan kada je Subotica oslobođenja najvećeg zla koje je ikada morala trpjeti“, rekao je Bakić.
Nažalost, samo nešto preko tisuću Židova preživjelo je okupaciju, naveo je on i dodao kako je stalnim opadanjem njihove brojnosti nakon rata propadao i biser židovske kulture i vjere – subotička Sinagoga.
„Ona je također preživjela rat, za razliku od jednog od njenih tvoraca, arhitekta Marcela Komora, koga su nacisti ubili u studenom 1944. godine. Ovaj hram je decenijama nakon tih tragičnih godina bio poput siročeta. Neshvatljivo je dozvoljeno njegovo potpuno propadanje. Sve se to promijenilo 2018. godine, zajedničkim trudom Srbije i Mađarske, predsjednika Vučića i premijera Orbana. Obnovom subotičke Sinagoge obje zemlje pokazale su, konkretno ali i simbolički, koliko vrednuju židovsku zajednicu i kulturu i koliko poštuju žrtvu židovskog naroda“, podvukao je Bakić.
Naglasio je da smo sada u jednom novom razdoblju u kojem Židovi Subotice imaju dobar temelj za obnovu i jačanje svoje zajednice koja je veliki potencijal razvitku ovoga grada, kao most prema židovskom svijetu u kojem uvijek mogu s ponosom reći kako dolaze iz mjesta u kojem stoji veličanstvena, druga po veličini, a možda i prva po ljepoti Sinagoga u Europi.
„Time se zaista možemo pohvaliti pred svijetom, ali i pred uspomenama na stradale kojih se danas s pijetetom sjećamo. Jer nema boljeg dokaza da zločinci nisu uspjeli u svojem naumu da Suboticu zauvijek liše Židova i židovske kulture. U tome je danas i utjeha za sve nas. Neka je vječna slava našim stradalim sugrađanima”, poručio je gradonačelnik Stevan Bakić.
Nazočnima u Sinagogi obratili su se i István Bodzsoni, direktor RTV Pannon, predsjednik Židovske općine Subotica, Joshua Stajnfeld, i glavni rabin Židovske zajednice u Srbiji, Isak Asiel.
Vijenac na spomenik stradalim Židovima u dvorištu Sinagoge u ime grada Subotice položili su gradonačelnik Stevan Bakić i zamjenik predsjednika Skupštine grada Subotice Nebojša Crnogorac, a u ime Sjevernobačkog upravnog okruga, načelnik Okruga Bojan Šoralov. Vijence su položili i predstavnici konzularnih predstavništava, židovskih općina, nacionalnih vijeća i pojedinih organizacija i udruga.
U ime subotičke lokalne samouprave vijenac na spomenik stradalim Židovima kod nekadašnjeg geta, na Trgu židovskih žrtava, položili su Nebojša Crnogorac i član Gradskog vijeća Srđan Samardžić.
