Loading...

+381 13 661-122

Grad Subotica

Vesti iz kulture

„Subotica i Nansi: Secesija na dva različita dela kontinenta“

17.11.2016.

Predavanje i prezentacija  „Subotica i Nansi: Secesija na dva različita dela kontinenta“ u organizaciji Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Subotice održana je danas u Srpskom kulturnom centru u Parizu, uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Arhitektura secesije povezuje gradove Suboticu i Nansi, koji se nalaze na dva različita kraja evropskog kontinenta i zajedno sa još oko 20 gradova čine Mrežu gradova secesije. Prezentacija je imala za cilj da prenese zajedništvo u umetnosti secesije utkane u vizuelni identitet oba grada.

10647_1.jpg 

Nakon uvodne reči Nede Džamić, istoričara umetnosti – konzervatora iz Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Subotica  o gradu Subotici, radu Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Mreži gradova secesije u kojoj se Subotica nalazi od 2013. godine prikazan je kratak film o arhitekturi secesije u Subotici u izdanju Dinovizije sa muzikom Lajko Feliksa.

Dalji program je osmišljen u formi predavanja u kome je Gordana Prčić Vujnović, arhitekta – konzervator iz Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture predstavila arhitekturu secesije u Subotici uz fotografije Gradske kuće, Sinagoge, secesijskog kompleksa na Paliću, stambene palate Ferenca Rajhla, palate Mikše Demetera i brojnih drugih secesijskih objekata čiji je autor Željko Vukelić. Da secesija nije bila samo dominanta u arhitekturi, nego da je imala i vodeće mesto u dizajnu (nameštaja, stakla, keramike...) govorila je Valeri Tomas, konzervatorka iz Muzeja Škole Nansi, vila Mažorel, predstavljajući Nansi školu kao primer francuskog ar nuva.

Pored filma i prezentacije, ovaj događaj je pratio i dvojezični katalog u izdanju MZZSK Subotica sa prevodom Zorice Mandić, profesora francuskog jezika.

Publika koja se odazvala u lepom broju pokazala je veliko interesovanje prema ovoj umetnosti u Subotici i Nansiju, te je prezentaciju pratio živi razgovor između  publike i učesnika.  Publika je bila mešovita, bili su tu i žitelji Pariza poreklom iz Srbije. Veliku je čast učesnicima priredila Klod Mandrat, novinarka iz Bordoa koja istražuje i piše o secesiji, a posebnu oblast njenog  interesovanja čini umetnost Žolnai keramike, koja je iz Bordoa doputovala isključivo radi predavanja.

Predavanje i razgovor je vođen uz prevođenje Nikole Letića, saradnika za kulturne delatnosti u Srspkom kulturnom centru.

Predusretljivost i ljubaznost Slavice Petrović, direktora-ministra savetnika, Nikole Letić, saradnika za kulturne delatnosti, Nataše Veljković,  Miljane Đorđević, stažista Srpskog kulturnog centra, kao i prisustvo Aleksandra Tokovića, direktora MZZSK iz Subotice, omogućili su da ovaj događaj protekne u prijatnoj atmosferi.

10647_2.jpg