Loading...

+381 13 661-122

Grad Subotica

Aktuelnosti

Bunjevci obeležili nacionalni praznik i vek prisajedinjenja

23.11.2018.

Svečanom akademijom  koja  je počela izvođenjem himne Republike Srbije „Bože pravde“ i bunjevačke svečane pesme „Podvikuje bunjevačka vila“ u Velikoj većnici Gradske kuće, Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine obeležio je jedan od četiri nacionalna praznika – Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i drugih Slovena održane u Novom Sadu 25. novembra 1918. godine i vek prisajedinjenja Bačke, Baranje i Banata Kraljevini Srbiji.

 12247_1.jpg

Gradonačelnik Subotice Bogdan Laban je, obraćajući se prisutnima, istakao da je pre sto godina, zahvaljujući hrabrosti i odlučnosti naših predaka, rođena sloboda.

– Naš grad, naša Bačka, naša Vojvodina postali su sastavni deo Srbije. Srbi, Bunjevci, Slovaci, Rusini, Rumuni i drugi narodi i nacije, izborili su se za svoju nezavisnost – podsetio je Bogdan Laban.

Naša je obaveza, naglasio je, da odamo počast našim sugrađanima koji su odlučno, bez kalkulacija doneli odluku da 25. novembra 1918. godine učestvuju na Velikoj narodnoj skupštini i daju svoj glas o prisajedinjenju Bačke, Banata i Baranje slobodarskoj Srbiji.

12247_2.jpg 

Svojim glasom 25. novembra 1918. godine oni su potpisali dokument koji je predstavljao neopozivu odluku o posvećenosti najvažnijim ljudskim vrednostima, rekao je gradonačelnik Laban, i dodao da je taj dokument proizašao iz uverenja da je progres moguć samo ukoliko različitost vidimo kao prednost, a zajedništvo kao najvišu vrednost.

– Danas su druga vremena u odnosu na 1918. godinu. Politika našeg predsednika Aleksandra Vučića nije da vodimo ratove, nego da živimo u miru. Da gradimo bolju budućnost za našu decu. Zbog njih moramo biti svesni da je najveća vrednost biti čovek – podvukao je Bogdan Laban.

Direktor Kancelarije Nacionalnog saveta za saradnju sa Rusijom i Kinom, Nedeljko Tenjović, preneo je pozdrave bivšeg predsednika Republike Srbije Tomislava Nikolića koji se sa velikim uvažavanjem odnosio prema bunjevačkom narodu. On je, između ostalog, naveo da je uloga Bunjevaca na Velikoj narodnoj skupštini - neizmerna.

 12247_3.jpg

– Vaša zajednica u našoj državi treba da bude poštovana i od strane budućih generacija. Činjenica da je ovaj dan proglašen za nacionalni praznik Bunjevaca govori o velikom poštovanju koje imate prema tom danu, a vaš odnos prema Srbiji svetao je primer za druge nacionalne zajednice – poručio je Tenjović.

U ime predsednika Vlade AP Vojvodine Igora Mirovića prisutnima se obratio profesor dr Zoran Milošević.  Navodeći da mu je velika čast što je u prilici da govori u predvečerje velikog jubileja on se osvrnuo na burne i prelomne događaje novembra 1918. godine i još jednom izrazio divljenje  na ulogu koju su Bunjevci u njima odigrali.

 12247_4.jpg

– Od ukupno 757 poslanika iz svih delova Bačke, Banata i Baranje koji su  25. novembra jednoglasnom odlukom o prisajedinjenju označili kraj jedne i početak druge istorijske epohe njih 84 su bili Bunjevke i Bunjevci.  Među osam predsednika Velike narodne skupštine bio je i Bunjevac Fabijan Malagurski. Uloga Blaška Rajića u to vreme bila je nesporno ogromna, a među sedam žena koje su prvi put u istoriji evropskog parlamentarizma upravo 25.  novembra 1918. godine u Novom Sadu imale pravo glasa  njih četiri bile su Bunjevke. Najzad osmorica Bunjevaca ušla je u Veliki narodni savet koji je jedno vreme obavljao funkciju Vlade Vojvodine – podsetio je Milošević.

Pomoćnik gradonačelnika Novog Sada, Aleksandar Petrović, kazao je da je 25. novembar 1918. godine ispisan zlatnim slovima u istoriji naših naroda.

12247_5.jpg 

– Verujem da će i u budućnosti Bunjevci rame uz rame biti sa nama u borbi za jaču i bolju Srbiju. Zajedničke vrednosti koje smo prepoznali pre jednog veka negovaćemo i ubuduće za dobrobit bunjevačkog, srpskog ali i svih ostalih naroda – rekao je Petrović.

Predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine Suzana Kujundžić Ostojić rekla je da je jedna od osnovnih poruka ove godine - da su Bunjevci još uvek tu.

 12247_6.jpg

- To je čini mi se najvažnije. Živimo jedan kontinuitet već jedan vek od tog velikog istorijskog datuma i vidimo da nismo pogrešili, krenuli smo u jednom pravcu koji ima svoj smer i smisao. Sačuvali smo svoje ime, posebnost i ovih dana očekujemo da bunjevački govor proglase jezikom. To su velike stvari zbog kojih bi svaki Bunjevac i  Bunjevka trebali biti ponosni na ono što su 84 delegata pre sto godina uradila i zacrtala sve do danas – istakla je Suzana Kujundžić Ostojić.

Na svečanoj akademiji, Nela Ivić je čitala odlomak iz priče „Ni mrtva u tuđini“ Mare Đorđević Malagrski, a Tihomir Vrbanović i Dušan Ivić govore Jaše Tomića i Blaška Rajića. Prikazan je deo dokumentarnog filma „Velikani srpske Vojvodine“, dok su u programu učestvovali još Subotički tambraški orkestar i KUDŽ „Bratstvo“.

12247_7.jpg