Loading...

+381 13 661-122

Grad Subotica

Aktuelnosti

„Dužijanca“ - simbol nove nade i vere u bolju sutrašnjicu

12.08.2012.

Na gradskom trgu u Subotici održan je centralni deo programa „Dužijance 2012.”, tradicionalne svetkovine koja se po 102. put organizuje povodom završetka žetve i zahvalnosti Bogu na plodovima zemlje, a naročito na rodu pšenice. Ovogodišnji bandaš i bandašica, Marko Križan, iz Tavankuta, i Snežana Nović, iz Subotice, uručili su gradonačelniku Subotice Modestu Duliću hleb od novog žita. Predaja hleba, kruva i kruha, rekao je, tim povodom, gradonačelnik Dulić nije samo simbol zajedništva i simbol rada, truda i zalaganja, nego je i simbol nove nade i vere u bolju sutrašnjicu.

6049_1.jpg

- Mali je broj manifestacija u našoj zemlji i regionu koje mogu da se pohvale tako dugom tradicijom i istorijom kao naša ’Dužijanca’. Ona predstavlja i etnološko blago, bogatsvo koje čuvamo, negujemo i sa ponosom pokazujemo i prenosimo na mlada pokoljenja. Vredni ratari su mukotrpnim, teškim radom i ove godine skinuli novi rod koji će biti naša hrana narednih godinu dana, istakao je Modest Dulić.

On je podvukao da nije za utehu, ali da je žito jedna od retkih kultura koja je koliko-toliko ostala neupropašćena sušom koja nas je pogodila i izazvala velike nedaće i štetu koja se procenjuje na nivou gradskog budžeta.

- Zato tražimo, zahtevamo i očekujemo od Vlade Republike Srbije da proglasi elementarnu nepogodu i konkretnim merama pomogne našim ratarima. Jedna od konkretnih mera koje smo predložili su subvencije na kamate za kredite za obnavljanje poljoprivredne proizvodnje sledeće godine, jer ukoliko toga ne bude pitanje je da li će naša rodna ravnica ostati zaparložena, neobrađena, da li će uopšte moći da se poseje na proleće. To će biti samo kap u moru u rešavanju njihovih problema, jer je zaista teško slaviti kada znamo da su naši poljoprivrednici u teškom položaju. Teško je slaviti kada nisu dobili satisfakciju za svoj rad, ali tradicija i vera nas uče da i kada je teško slavimo i zahvaljujemo se bogu u nadi i veri da će sledeća godina biti bolja, naglasio je gradonačelnik Dulić.

Program svečanog dela „Dužijance” počeo je jutros, ispraćajem i blagoslovom bandaša i bandašice u crkvi Svetog Roka, a nastavljen je svečanim euharistijskim slavljem u katedrali Svete Terezije Avilske. Svečanu misu zahvalnicu, s duhovnog aspekta svakako najvažniji deo proslave „Dužijance”, u katedrali Svete Terezije Avilske predvodio je monsinjor Josip Mrzljak, biskup varaždinski, zajedno sa biskupom Ivanom Penzešom i sveštenicima subotičke biskupije.

Najatraktivniji deo usledio je u svečanoj povorci, gde su od katedrale Svete Terezije Avilske do Trga slobode Subotičani i brojni gosti, po običaju, mogli da vide: barjaktara na konju sa zastavom „Dužijance”, konjanike u svečanoj graničarskoj nošnji, veliku krunu i klas žita, male „kraljice” sa karakterističnim pesmama, risare i risaruše u narodnim nošnjama i sa radnim priborom, fijakere, aptike, defile 15 kulturno-umetničkih društava iz Subotice i okoline, Vojvodine, Hrvatske i Mađarske, a za njima desetak parova bandaša i bandašica iz okolnih mesta u kojima je proteklih nedelja, u okviru obeležavanja „Dužijance”, već održana slična svečanost.

Centralni deo programa „Dužijanca 2012.” završava se tradicionalnim Bandašicinim kolom, od 20 časova, na Trgu slobode.

Do kraja avgusta, i završetka programa 102. „Dužijance”, biće otvorena Međunarodna likovna kolonija „Bunarić” i održano Bunarićko proštenje na Svetištu Majke Božje.

„Dužijanca“ se u Subotici svake godine slavi od 25. aprila do poslednje nedelje avgusta. U početku je svaka porodica put žita od zrna do hleba slavila posebno i u crkvi blagosiljala i zahvaljivala na darovima zemlje, a 1911. godine sveštenik Blaško Rajić porodičnu „Dužijancu“ uvodi u svodove crkve i od tada bandaški par obavlja časnu dužnost u crkvenim obredima sve do danas. Kada je 1993. godine „Dužijanci“ dat sasvim novi oblik i jedinstven sadržaj na nivou grada, spajanjem tzv. gradske i tzv. crkvene „Dužijance“, ona postaje duhovno-religiozna i kulturno-stvaralačka manifestacija.