Loading...

+381 13 661-122

Grad Subotica

Aktuelnosti

Seminar o reformi bezbednosti na Zapadnom Balkanu

23.02.2013.

U okviru projekta Regionalna akademija za demokratiju (RAD), u Subotici je danas počeo trodnevni seminar na temu „Reforma sektora bezbednosti na Zapadnom Balkanu”, na kome učestvuju predstavnici vlada i nevladinih organizacija iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hrvatske i Albanije. Projekat Regionalna akademija za demokratiju sprovodi Beogradski fond za političku izuzetnost, u saradnji sa šest škola političkih studija Saveta Evrope sa Zapadnog Balkana.

6569_1.jpg

Cilj projekta Regionalna akademija za demokratiju je da doprinese regionalnoj saradnji Zapadnog Balkana u oblasti demokratije, ljudskih prava, pravosuđa i izgradnje institucija jačanjem kapaciteta nove generacije političkih lidera i putem omogućavanja obostranog razumevanja i saradnje, kazala je predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht.

- Vi ste generacija koja će promeniti naš region i ubediti svet da prestane sa negativnim stereotipima o Balkanu. Učinite da narodi Balkana imaju razlog da budu ponosni i da imaju pravo da postanu deo zajednice evropskih naroda, poručila je učesnicima skupa Sonja Liht.

Potpredsednik Nemačkog Maršalovog fonda i dekan RAD-a Ivan Vejvoda je istakao da je projekat Regionalna akademija za demokratiju, koji podržava Evropska unija, okupio novu generaciju mladih političara koji su na ozbiljnim mestima u svojim državama i koji će za pet do deset godina biti politički lideri.

- Okupljanje mladih političara kroz projekat Regionalna akademija za demokratiju putem političkih škola koje sarađuju već deset godina pod pokroviteljstvom Saveta Evrope veoma je važno i projekat Regionalna akademija za demokratiju jeste stvaranje duha regiona kakvih već imamo u Evropi. Ljudi, takođe, shvataju da bez obzira što svi stremimo evroatlanskim i evropskim integracijama nije reč samo o članstvu nego i o tome kako da uredimo svoja društva, kako da ona postanu pravednija i kako da za pravosudne sisteme u našim državama kao građani znamo da će zaista štititi naše interese, kazao je Vejvoda.

Uvodno izlaganje na seminaru imao je i direktor Direktorata za proširenje Evropske komisije Stefano Sanino koji je rekao da ovaj region povezuju mnogi zajednički problemi i izazovi i da zato treba da se traže i zajednička rešenja. Sanino je ocenio da je 2012. godina bila izuzetno dobra za proširenje EU i da su pregovori s Hrvatskom bili signal i drugim zemljama u regionu da se EU drži obećanja kada ima pouzdanog parntera. On je kazao da bi trebalo napraviti listu problema koji zahtevaju brzo rešavanje i da su, po njegovom mišljenju, tu prioriteti izgradnja vladavine prava i ekonomski razvoj. S druge strane, rekao je, članice EU imaju određenu dozu zabrinutosti što tokom izbornog procesa političke partije ne govore u dovoljnoj meri šta će činiti radi dalje saradnje sa Evropskom unijom i ostvarenja evropskih ideja.

Pozdravnu reč učesnicima skupa uputio je i gradonačelnik Subotice Modest Dulić. Uz konstataciju da Subotica nije slučajno izabrana da bude domaćin jednog ovako važnog seminara, on je istakao da je kroz vekove zajedničkog života i uz poštovanje etničke, verske i jezičke različitosti grad Subotica prihvatio različitost kao svoj vodeći princip bez obzira na pojmove relativne većine ili manjine. U Subotici, rekao je, postoji 21 etnička grupa među kojima su Srbi, Mađari, Hrvati i Bunjevci najbrojniji, i da čak i tokom turbulentnih devedesetih Subotica nije doživela etničke sukobe koji su preovladavali u regionu.

On je podsetio da je subotička lokalna samouprava u potpunosti prepoznala značaj različitih kulturnih obeležja različitih etničkih grupa i da je zato usvojila političke mere koje promovišu interkulturalnost.

- Gradska uprava ulaže znatno veća sredstva da podrži kulturne programe različitih etničkih grupa u odnosu na druge opštine i gradove u Srbiji. Ovaj udeo iznosi preko 11 odsto od ukupnog gradskog budžeta, a prosečan udeo u Vojvodini je nešto iznad šest odsto, kazao je Modest Dulić.

Gradonačelnik Dulić je naglasio da smatra da su zemljama Zapadnog Balkana potrebne sveže ideje, nove misli, ljudi i generacije političara koji će doneti pozitivne promene u upravljanju i donošenju odluka. Pošto živimo, rekao je, u tzv. post-konfliktnim društvima političari moraju da objasne građanima da živimo - ne jedni pored drugih već zajedno sa drugima, i da im budu primer negovanja tolerancije i razumevanja.

Strukturiran u tri godišnja ciklusa projekat Regionalna akademija za demokratiju će okupiti 150 političkih lidera iz regiona u zajedničkom procesu učenja i razmene znanja. Namera je da se svake godine organizuju četiri interaktivna seminara i jedna studijska poseta za istu grupu od 50 učesnika koji će se baviti temom te godine: saradnjom u oblasti pravosuđa i sektora bezbednosti (prva godina), ljudskim i manjinskim pravima (druga godina) i izgradnjom demokratskih institucija (treća godina).